Kako bi rast i razvoj naše djece bio optimalan, potreban je svakodnevni unos brojnih hranjivih tvari. Među najvažnije ubrajamo bjelančevine, ugljikohidrate i masti. Bjelančevine grade svaku stanicu u našem tijelu, ugljikohidrati pružaju energiju za rast i razvoj, a masti su neophodne za građu stanica našeg tijela te kao izvor energije.

Zajedno s osnovnim hranjivim tvarima važan je svakodnevni unos vitamina i minerala u tragovima. Odgovarajući unos je nužan jer se količine koje su organizmu potrebne ne mogu sintetizirati ili se ne sintetiziraju u dovoljnim količinama. Vitamini i minerali u tragovima potrebni su u prehrani u vrlo malim količinama, ali njihov nedostatak dovodi do niza bolesti.

Stoljećima je poznato da su neke od bolesti povezane s prehranom. Primjerice, bolest beri-beri, karakteristična za Daleki istok, povezivala se s prehranom baziranom na prerađenoj riži. Bolest se manifestirala oštećenjem perifernih živaca i bolešću srca. Otkriće Christiana Eijkamna, potkraj 19. stoljeća, da tvar koja se nalazi upravo u neoljuštenoj riži prevenira bolest beri-beri bio je velik korak prema otkriću jednog od važnog vitamina B skupine, a kasnije svih ostalih vitamina koje danas poznajemo. 

Skupina B vitamina obuhvaća 8 u vodi topivih vitamina koji se u prirodi nalaze zajedno.

U skupinu B vitamina pripada: 

•    TIAMIN (B1): Vitamin koji sudjeluje u oslobađanju energije iz hrane i djeluje u važnim neurološkim procesima.
•    RIBOFLAVIN ( B2): Vitamin koji sudjeluje u oslobađanju energije iz ugljikohidrata, masti i proteina te sudjeluje u skladištenju energije. Važan je u stvaranju zdravih crvenih krvnih zrnaca (eritrocita).
•    NIACIN ( B3): Vitamin koji sudjeluje u oslobađanju energije, ima važnu ulogu u stvaranju masti kao i popravku našeg genskog materijala (DNA) te je uz ostale B vitamine važan za održavanje zdrave kože, kose i noktiju.
•    PANTOTENSKA KISELINA (B5): Sudjeluje u metabolizmu masti i ugljikohidrata, stvaranju crvenih krvnih zrnaca i hormona nadbubrežne žlijezde koji su neophodni u radu imunološkog sustava i regulaciji krvnog tlaka.
•    PIRIDOXIN (B6): Vitamin koji je važan u razvoju i pravilnom radu središnjeg živčanog sustava.
•    BIOTIN ( B7 ): Vitamin koji je važan za zdravlje kože, kose i noktiju i sudjeluje u metabolizmu masti.
•    FOLNA KISELINA ( B9 ): Vitamin koji je važan u najranijem razvoju mozga i kralježnične moždine kao i radu koštane srži. Nedostatan unos folne kiseline tijekom trudnoće višestruko povisuje rizik od razvoja anomalija mozga i kralježnične moždine, a nedostatak tijekom rasta i razvoja djeteta vodi razvoju anemija i neuroloških oštećenja.
•    KOBALAMIN ( B12 ) je esencijalni član grupe B vitamina koji ima ključnu ulogu u sintezi DNA, procesima metilacije i genske stabilnosti. Važan je za razvoj mozga, pogotovo u izgradnji ovojnice neurona, osnovnih stanica našeg živčanog sustava, te razvoju kognitivnih funkcija. Brojna istraživanja dokazala su njegovu ključnu ulogu u razvoju mozga tijekom trudnoće te kasnije tijekom dojenačke dobi i ranog djetinjstva. Dovoljan unos vitamina B12 u navedenom razdoblju povezan je s boljim kognitivnim funkcijama kao što su pažnja, pamćenje i percepcija.

Djeca koja imaju dokazani nedostatak tog vitamina postižu lošije rezultate tijekom testiranja kognitivnih funkcija (Bayley Scales of Infant Development - BSID, Wide Range Assessment for Memory and Learning, Wechers intelligence scale for children) koja uključuju ispitivanje pažnje, učenja, rješavanje problema, motoričkih sposobnosti, čitanja i riješavanja matematičkih zadataka.

Svaki od vitamina B skupine ima određene pojedinačne uloge u organizmu, a zajednička im je odgovornost u stvaranju energije iz ugljikohidrata, bjelančevina i masti, stoga je nemoguće izdvojiti pojedini B vitamin kao važniji od drugog.
Okoliš, način života, navike i genetički čimbenici uzrok su različitim potrebama za esencijalnim tvarima. Potrebe su različite s obzirom na spol te razdoblje dojenaštva, djetinjstva i kasnije adolescentske dobi. U slučaju specifičnih bolesti dodatak skupina B vitamina bit će važan dio liječenja vašeg djeteta koje će redovno pratiti vaš pedijatar.

U praksi se svakodnevno susrećemo sa sve većim brojem djece koja imaju atopijski dermatitis, djece koja zbog alergija na brojne nutritivne alergene imaju ograničen jelovnik, ali i s djecom koja su izbirljiva po pitanju jela koje žele jesti. U takvim situacijama dodatak B vitamina kao dodatak prehrani ima svoje mjesto kako bi rast i razvoj takvog djeteta bio optimalan.

Veganska prehrana koju provodi manji dio roditelja ima mnoge negativne, trajne posljedice na rast i razvoj djeteta upravo zbog nedostatka, između ostalih, vitamina B skupine. U situacijama pojačanog napora, fizičkog i psihičkog, dodatak B vitamina pomaže u dostatnom oslobađanju energije, sintezi odgovarajućih hormona kao i očuvanju psihičkog zdravlja djeteta. 

Posavjetujte se s pedijatrijama svoje djece oko svih dodatnih pitanja i željenih informacija za uvođenje izuzetno važnih B vitamina kao dodatka prehrani vašeg djeteta.

Literatura:
1. Sanja Kolaček, Iva Hojsak i suradnici: Prehrana u općoj i kliničkoj pedijatriji, Medicinska naklada, 2017., 28-66
2. Sudha Venkatramanan, Ilianna E Armata, Barbara J Strupp: Vitamin B12 and cognition in children; Adv Nutr.2016 Sep; 7 (5): 879 – 888
3. Molloy AM, Kirke PN, Brody LC, Scott JM, Mills JL.: Effects of folate and vitamin B12 deficiencies during pregnancy on fetal, infant, and child development; Food Nutr Bull 2008 Jun; 29 ( 2 Suppl): S101-11
4. Julia L Finkelstein, Alexander J Layden, Patrick J Stover; Vitamin B-12 and perinatal health, Adv.Nutr 2015 Sep; 6(5): 552-63